OVO SIGURNO NISTE ZNALI O PČELAMA: Koje su razlike između pčele, ose i bumbara, te da li pčele razlikuju boje i kako se uspijevaju orijentisati u prostoru…(VIDEO)

Podijelite

Svi znamo šta su insekti, ali svaka vrsta insekta je različita od druge vrste, pa tako i pčela kao vrsta, sama po sebi je jedinstvena. Biologičari su sastavili popis do sada zagonetnih pitanja vezanih za njihovu vrstu i naravno, po prvi put precizno objelodanili odgovore.

Koliko nogu, krila i očiju pčele imaju?
Šest nogu: Stražnji par posebno je dizajniran sa tvrdim dlačicama za pohranu polena kada ide od cvijeta do cvijeta, a prednji par ima slotove, njegova funkcija je čišćenje pčelinje antene.
Četiri krila: Prednja i stražnja krila se spoje u jedan veliki par krila, a lahko su i rastvorljiva kada one ne lete.
Pet očiju: Da, vjerovali ili ne, pčela ima pet očiju. Dva velika oka i tri mala koja su smještena na centru njene glave.

Imaju li pčele koljena?
Pčele imaju noge sa zglobovima, ali to nisu njihova koljena.

Koja je razlika između pčele, ose i bumbara?
Pčele imaju najveći stepen organizacije od svih ostalih insekata. One žive u dobro organiziranim zajednicama koje ne trebaju hibernaciju. Proizvode med , čuvaju ga i koriste istu košnicu iz godine u godinu.
Ose nam se pojavljuju početkom proljeća i to iz hibernarnog lišća ili iz pukotina. „Kraljica“ osa gradi sebi novu košnicu izgrađenu od papira i veličine loptice za golf. Ove košnice grade tokom ljeta. U jesen se njihova zajednica rasformira, a u tom periodu postaju sve veća smetnja stanovništvu oko smeća i kontenjera.
Bumbari prelaze u stanje hibernacije i preživljavaju zimu. U proljeće „kraljica“ bumbara traži starog miša ili rupu, te gradi gnijezno lišća i mahovine. Kod svog prvog potomstva kada se izlegu i počnu letjeti, ostaju u košnici. Bumbari daju male količine meda i čuvaju ga na posebnim mjestima.

Koliko vrsta pčela čine zajednicu pčela?
Tri vrste pčela čini zajednicu. Radi se o jednoj kraljici, hiljadama radnica i na stotinama muških trutova. Radilice ne rade u ranu jesen, već bivaju istjerane, a nedugo zatim i umiru.

Kako se pčela uspijeva orijentisati?
Pčela koristi položaj Sunca. Postoje dokazi o njenoj osjetljivosti na Zemljino magnetno polje. Također, pčele su osjetljive na polariziranu svjetlost koja čak može da prodre kroz gusti oblak, tako je u mogućnosti da ona „vidi“ Sunce u lošim vremenskim uvjetima.

Može li pčela razlikovati boje?
Da, pčela može da razlikuje boje, mada njene oči su više osjetljive na plavi kraj spektra i to ka ultraljubičastom. Cvijeće reflektuje velike količine UV zračenja i pčele tada bivaju izuzetno svijetle. Pčele su totalno slijepe na crvenu boju.

Koliko daleko može pčela letjeti?
Pčela može letjeti i do pet milja za hranom. Međutim, u prosjeku udaljenost je inače manja od kilometar od njene košnice.
Koliko visoko pčele mogu letjeti?
Pčela ne može letjeti više od svoje prepreke koja joj se nađe na putu. Pčele uče da lete ravno iz svoje košnice, ali velikom brzinom, tako da se većina njih iznenadi kada udari u neku od prepreka koje se nađu na putu. Tokom parenja, trutovi lete i do 30 metara u visinu i nekad i mnogo više ukoliko je za njih ugodan zrak i klima.

Koliko brzo može letjeti pčela?
Maksimalna brzina pčele radilice iznosi od 21-28km/ h, a kada leti na izvor hrane 17km/h, tj. kada se vraća s polena, propolisa i vode.

Da li se pčele mogu razboljeti?
Da. Neke bolesti su ozbiljnije od drugih, bolesti koje nisu zarazne za ljude, ali opasne za njih. Uglavnom se ne šire na cijelu zajednicu pčela, ali mogu uticati na okolne pčelare. Neke bolesti mogu da miruju i više od 50 godina, a uzrokovati probleme decenijama kasnije.

Zašto pčele prikupljaju polen?
Polen pomiješan s vodom formira neku vrstu hljeba koja se hrani na rastuće larve. Pruža bogat izvor proteina i masti, dok med daje energiju (ugljikohidrate). Pčele sakupljaju oko 20kg polena svake godine, a to je 1.000.000 polena .

Da li pčela hibernaciju prezimi?
Ne. Jake zajednice pčela grupisane su zajedno i koriste svoja tijela za generiranje topline.

Zašto pčela bode?
Postoje samo dva razloga. Prvi je kada štiti svoju zajednicu, a drugi kada je uplašena.

Zašto se nekada i umire od uboda?
Pčela napada samo kada je ugrožena, te pri tome gubi žaoku i umire. Osa isto kao i pčela, bode samo u odbrani. Stršljen napada rijetko u samoodbrani, ili kada brani svoje gnijezdo. Stršljen ima veću žaoku nego osa, i samo iz tog razloga više boli.
Mogu se pojaviti znaci trovanja sa oštećenjem nervnog sistema. U teškim slučajevima može doći i do smrti. Postoje osobe koje su alergične na otrov insekata i dovoljan je samo jedan ubod da dođe do burne reakcije.

(bhpcelar)


Podijelite

Add a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *